Activity 7: Indigenous knowledge
and cultural responsiveness in my practice
Kei te whai au te tauira o Rolfe i
tēnei wiki
1. He aha?
Kei te mārama ki tēnei mea te
matauranga taketake me te aronga ahurea.
He mea matua i roto i ngā Kura Kaupapa Māori. Kei te ako ngā tamariki Maori ki tō rātou
ahurea, ara te ao Māori, te reo Māori, te whakaaro Māori, te wairua Māori anō
hoki. Ko ngā mahi a kura te wahanga ka
whai mō tēnei kaupapa. He kaha tō mātou
kura ki te mahi tahi, ki te hui tahi, ki te whakatuwhera te rā me te whakakapi i
te karakia. Kei te tuwhera ngā mahi a
kura ki te whanau hoki. He Māori te
tikanga, he Maori te kawa ā he Māori ngā tamariki. Kei te tutuki pai te kura i ēnei āhuatanga. Kei te tautoko au i ēnei āhuatanga. Ka taea
wawe au, ka whakatau aku tamariki ā ka whai ngā tikanga o te kura.
2 Nā reira?
Ko te tauira Mauri i pā ki taku
ngakau (Pohatu,2011,p.1)
The Mauri Model. Kei te Mauri
Ora mātou i tō mātou kura. Kei te ora, kei te mataara, kei te hihiko ki
te kaupapa.
3 Me aha ināianei?
Me noho mataara, me noho oho i ngā
wā katoa. Me anga whakamua i ngā wā katoa hoki, kua piki te kounga o te reo, kia
rongo ngā tamariki wairua Māori. Me whakahoki ngā tamariki i ngā hau o te
kaenga kia rongo rātou te mahana o te kaenga.
Me ki te whakapakari te matauranga Māori. Me arotake ngā mahi ngā āhuatanga ako kia whai
hua mō ngā whanau o te kura.
References
Pohatu, T. W. (2011). Mauri -
Rethinking human wellbeing. MAI Review, 3, 1-12. Retrieved from http://www.review.mai.ac.nz/index.
php/MR/article/v...
Tēnā koe e hoa. Ko te painga o ngā kura kaupapa ko te tipu hei raukura mā a rātou iwi. Ko a tātau tamariki ka taea te tū pakari i ngā ao e 2. He rereke rātau ki ngā tamariki i roto i ngā kura aunoa. Ki au nei ko te take o te rereketanga kua tipu i runga i te mōhio ki a rātau anō, a iwi, a whānau. Ae tika kia mataara tātau kia noho haumaru a tātau tamariki ki ngā momo mea ka raru i a rātau tipuranga. Kia mau, kia noho whakaaraara, noho koi te hinengaro o a tātau ki ngā matau katoa hei arahi i a rātau i roto i te ao hou.
ReplyDeleteKia ora Iwa Tika tahau, ka pai
ReplyDeletePai ki au o korero Koka Kim mo te ahua whakahaere kaupapa Maori nei. Kei ia iwi, hapu, whanau ta ratou ake tirohanga mo te ao Maori e korerotia ana, ko ta matou pea hei whakaatu noa i nga ahuatanga rereke o iwi ke atu hei whakatauritenga, he korero tuku iho mai rohe ke atu. Ko te painga o nga kura Aho Matua, mai ta ratou whanautanga mai, ko te reo, me nga tikanga Maori e whakatipuria tahi ana i roto i te kohanga reo, ki te kura tuatahi, ki te wharekura. He ao ano tera, engari mo te hunga e kura ana ki nga kura aunoa, nga haikura, ehara i te tino kaha te taha ao Maori. Hei te mutunga he aha te ahua o te tamaiti ka puta mai i te wharekura.
ReplyDelete