Wiki 30 Activity 6: Contemporary trends in New Zealand or internationally

Ko te whakawhanake i ngā pukenga whaiaro (Daggett, B,. 2014) te ia kua tipako au i roto i taku mahi whakaako. He ia i hopu i au na te  mea he mea nui ahakoa ko wai koe.  Ko tēnei  tētahi āhuatanga e kaha ana ngā Kura Kaupapa Māori Te Aho Matua te whakawhanake.  I ahu mai ia i hea, ko te mōhio ko wai ia, no hea ia hoki i roto i ngā matapono o Te Aho Matua. Ka  whakanui i tōna mana ake, ōna pūmanawatanga ētahi o ngā pukenga whaiaro ka kaha whakapakari i ngā Kura Kaupapa Maori. 
Me aha?
Ko ēnei pukenga ka awhina te akonga ki tōna kainga, ki Aotearoa, ki te Ao whānui anō hoki. He pukenga a ao me kī. Ahakoa haere ia ki hea i te ao ka mōhio ia ko wai ia.  Kua mōhio ia ki te manaaki, ki te aroha ki te tangata ahakoa ko wai. Ka whakaputa ērā pukenga ki te tangata o te ao. Ko tēnei ia he whakapono ka whakapakari ngā kura ia rā ia rā.
Ko te whaiaro matihiko he mea anō tērā.  I tēnei wā ka noho tēnei ahuatanga, he mea kainga. Kaore mātou o te kura kua paku timata ki te whakaako, ki te whakamōhio ki ngā akonga e pā ana ki te tapuwae matahiko ka noho mō ake tonu ki a rātou.  E ai ki ngā tatauranga ko te katoa, ko te nuinga rānei  o rātou kua timata ki te raweke i te pukamata, i te twitter me ēra atu tūhono matihiko.  Ki te kore rātou e mōhio ki ngā tupatotanga ka kore e taea e rātou te whakakorenga i ngā tau ki mua i a tātou. Ahakoa kua rawe rawa atu ana mahi kura, ana mahi whare wananga rānei ka titiro tonu te rangatira o te mahi ki tōna  āhua a matihiko nei, ā ka raruraru ia.
Me aha inaianei
Me whakamōhio atu ki ngā akonga me te whakatūpato hoki ki a rātou mō tōna rātou āhua a matihiko. Me noho mataara rātou ki tēnei āhuatanga. He mea whakatupato hoki ki ngā akonga e pā ana ki te ahua o te ao, ahakoa ka aroha mātou ki te tangata ahakoa ko wai, he rerekē ngā matapono o tēnei, o tēnei tangata i te ao.  Me noho tuwhera te kura ki ngā ia hou o te ao hei awhina i a mātou te whiriwhiri, te matapaki i te ao e ora ai a tātou akonga.

Ngā Rauemi

Daggett, B. (2014). Addressing Current and Future Challenges in Education. Retrieved from http://www.leadered.com/pdf/2014MSC_AddressingCurrentandFutureChallenges.pdf

Comments

  1. E mihi ana ki a koe Kōkā,

    E tautoko ana, he tautoko nui tēnei āhuatanga te whakamana i te tamaiti, tētahi āhuatanga matua o Te Aho Matua.

    E tautoko ana hoki me whakamōhio, me whakaako hoki te noho haumaru i te ao matihiko. Kei te nui haere te puta mai o ngā taupānga, ā, ehara i te mea me 16, me 18 rānei te pakeke o te tamaiti. He pērā rawa te tūwhera o te ipurangi, i ēnei rā, kei te kake noa ngā tamariki ki ngā wāhi kāore i te paku haumaru. Ka heke mai hoki ki te tūwhera o te/ngā mātua ki te whakamahinga o te tamaiti i ngā taputapu matihiko ki te whera ki te ipurangi.

    Ka waiho i ēnei kupu nō te poi o te kapa haka o Te Piringa i mahia i te whakataetae kapa haka tuarua o te motu i tēnei tau hei whakatakoto i ōku whakaaro mo te noho tūpato i te ao matihiko.

    Tūporetia tō mana
    Tauwhirotia tō tūākiritanga
    Kei mau koe i te kokoti kupenga a Kui Katipo
    Tēnei anō a mutu kei roto i tona whare pūngāwerewere
    Katipō, Katipō, ka katipō pō hī!

    Kui Katipō (te mate ka whai i te noho haumaru kore i te ao matihiko - te pōuri nui, taumaha hārukiruki, whakamomori)

    ReplyDelete
  2. Tēna koe Rongomai me o whakaaro rangatira

    ReplyDelete

Post a Comment

Popular posts from this blog